Ispit iz predmeta Medicinska informatika sastoji se od dva dijela. Prvi dio ispita je pismeni (test), a drugi dio je usmeni ispit (oba se, u pravilu, polažu isti dan). Ispiti se održavaju učestalošću i u razdobljima koja propisuje Sveučilište u Rijeci, a točni datumi predstojećih ispitnih rokova za predmet Medicinska informatika navedeni su na ovoj stranici koja sadrži i ostale podatke vezane uz ispit.

Pismeni ispit (test)

Pismeni ispit obavlja se kao test koji sadrži 22 pitanja. Na dan polaganja pismenog ispita test ispunjavaju svi studenti istodobno. Test se rješava 45 minuta, nakon čega ga nastavnici odmah ispravljaju, a rezultati se objavljuje najkasnije dva sata nakon završetka testiranja. Usmeni dio ispita u pravilu slijedi odmah iza objavljivanja rezultata isti dan. iznimno može biti dogovoreno drugo vrijeme u tijeku istog ili nekog od sljedećih dana, a prema naputku koji će nastavnici dati prije i nakon polaganja pismenog testa. Studenti koji zadovolje pismenim ispitom (ocjena dovoljan i bolja) ne moraju pristupati usmenom dijelu ispita.

Bodovanje i ocjena

Svako točno odgovoreno pitanje na testu donosi 1 bod, pa testom student može skupiti 0-22 bodova.

Bodovima s testa pribrajati će se pozitivni i negativni bodovi (najmanje –5 i najviše 5 bodova) stečeni iz zalaganja tijekom nastave, pa student nakon završenog testiranja može imati najmanje –5, a  najviše 27 bodova. 

Ocjena pismenog dijela ispita određuje se nakon toga prema sljedećoj bodovnoj ljestvici:

• do 11 bodova – nedovoljan,
• 12-13 bodova – dovoljan,
• 14-16 bodova – dobar,
• 17-19 bodova – vrlo dobar, i
• 20 i više bodova – izvrstan.

Test

Test se sastoji od 22 pitanja. Odgovor na svako postavljeno pitanje označava se na obrascu za odgovore zaokruživanjem slova A, B, C, D ili E odgovora. U testu postoje tri vrste pitanja: pitanja s ponuđenim odgovorima, pitanja u kojima se iznose dvije tvrdnje koje mogu biti točne ili netočne (ako su točne mogu biti logički povezane ili nepovezane veznikom "jer") i skupina od pet pitanja kojima treba pridružiti po jedan od pet ponuđenih odgovora. Na sva pitanja samo je jedan odgovor točan.

Primjer pitanja s ponuđenim odgovorima:

Ako voditelju kolegija Medicinske informatike želite poslati elektroničko pismo ili poruku, onda ćete u tu svrhu rabiti njegovu elektroničku adresu koja je oblika:
   A. prof.dr.sc.mladen.petrovecki
   B. http://mladen.petrovecki
   C. ftp://mladen/petrovecki.medri.hr
   D. mladen.petrovecki@medri.hr
   E. mladen/petrovecki/mamed.medri.hr
(Odgovor: D, v. udžbenik, str. 97-98)

Primjer pitanja s dvije tvrdnje i njihovom povezanošću:

Svaka od dvije tvrdnje može biti točna (T) ili netočna (N). Ako su obje točne, logički mogu biti povezane veznikom "jer" ili nisu povezane. Odgovor se označava prema sljedećem pravilu:
   A – obje točne i povezane;
   B – obje točne ali nepovezane;
   C – prva točna a druga netočna;
   D – prva netočna a druga točna;
   E – obje netočne.
Primjer:
Osnovnim ASCII (engl. American Standard Code for Information Interchange) kodom prikazuje se ukupno 128 znakova
jer
osnovni ASCII kod ima dužinu od 7 bitova.
(Odgovor: A, v. udžbenik, str. 80-81)

Primjer pet pitanja i pet odgovora:

Za niz od pet pitanja u slijedu ponuđeno je pet odgovora označenih slovima. Svakom od pitanja odgovara samo jedan od ponuđenih odgovora, i to tako da se niti jedan odgovor ne može ponoviti, tj. dva pitanja ne mogu imati isti odgovor (tzv. full matching system).
Primjer:
1. Binarni brojevni sustav
2. Oktalni brojevni sustav
3. Dekadski brojevni sustav
4. Heksadekadski brojevni sustav
5. ASCII kod
   A. znakovi 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7
   B. znakovi 0-9, A-Z, a-z i neki posebni znakovi
   C. znakovi 0 i 1
   D. znakovi 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A,  B, C, D, E i F
   E. znakovi 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9
(Odgovori: 1-C, 2-A, 3-E, 4-D, 5-B, v. udžbenik, str. 77-82)

Primjer testa

Na ovoj adresi nalazi se primjer testa kakav studenti rješavaju na pismenom ispitu. Datoteka je oblikovana kao RTF (rich text format), pa je može čitati većina programa za obradu teksta. Primjer je inačica testa koji su studenti pisali u drugom ljetnom razdoblju šk.g. 1998./99.

Napomena: U testovima koji slijede na budućim pismenim ispitima mogu se naći pitanja slična ili ista ovima, s više ili manje izmijenjenim odgovorima, pa se studenti u najboljoj namjeri upozoravaju da pri polaganju pismenog ispita dobro pročitaju i pitanja i odgovore, tj. da ne označavaju automatski odgovore po sjećanju na primjere iz ovog testa!

Ispitno gradivo

1. Obvezatno ispitno gradivo

1. Deželić Đ. Medicinska informatika. Zagreb: Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku, 1997.
2. Kern J, Božikov J. Praktikum iz zdravstvene informatike. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1990.
3. Teme tumačene na redovitoj nastavi iz Medicinske informatike i teme objavljene na mrežnim stranicama:
Uvod u medicinsku informatiku
Sustavi standardizacije medicinskog jezika

Predavanje "Komunikacije"   (datoteka za MS PowerPoint)
(Predavanje "Komunikacije LAB"   (inačica za stručne studije)

2. Dopunsko gradivo

1. Marušić M, Petrovečki M, Petrak J, Marušić A. Uvod u znastveni rad u medicini. Zagreb: Medicinska naklada (2. obnovljeno i dopunjeno izdanje), 2000.
2. Birolla H, Ferišak V, Fischer D, Kliment A, Panian Ž, Rusan I i sur. Osnove informatike. Zagreb: Informator, 1989.
3. Tuđman M, Boras D, Dovedan Z. Uvod u informacijsku znanost. Zagreb: Školska knjiga, 1993.
4. Radovan M. Projektiranje informacijskih sistema. Zagreb: Informator, 1989.
5. Crnko N, Čorić V, Čubrilo M, Došlić T, Galić D, Maštruko O i sur. PC-kompjutori i programi. Zagreb: Sys-print, 1995.
6. Lovrić V, Mađarić M, ur. Zdravstvena informatika. Byte 31:73-88, 1995.
7. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. Telemedicina u Hrvatskoj, knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Zagreb: AMZH, 1998.
8. Degoulet P, Fieschi M. Introduction to clinical informatics. New York-Tokyo: Springer, 1997.
9. Warner HR, Sorenson DK, Bouhaddou O. Knowledge engineering in health informatics. New York-Tokyo: Springer, 1997.

Ispitna razdoblja i prijava ispita

1. Ispitna razdoblja 

2. Prijava i odjava ispita

Uvjet za pristupanje ispitu je uredno obavljena nastava iz Medicinske informatike (oba potpisa u indeksu). Ispit se prijavljuje u studentskoj poslovnici prema pravilima i rasporedu kako je oglašeno u studentskoj poslovnici (molimo studente da se u potpunosti pridržavaju pravila prijavljivanja ispita!).

Studenti koje ne žele ili ne mogu pristupiti prijavljenom ispitu moraju ga odjaviti najmanje 24 sata prije početka pismenog ispita, tj. do 15 h dan prije ispita (ako je pismeni ispit u ponedjeljak, odjavnice se predaju do 15 h u petak prije početka vikenda). Odjavnice se predaju na Katedri za medicinsku informatiku, tajnici Katedre ili nastavnicima u radno vrijeme (radnim danom od 8 do 16 sati)

Ostale obavijesti

Pismeni i usmeni ispit

Studenti koji zadovolje pismenim ispitom (ocjena dovoljan i bolja) ne moraju pristupiti usmenom dijelu ispita, osim ako nastavnik smatra da stečenu ocjenu moraju potvrditi ili su se u tijeku polaganja pismenog ispita koristili nedopuštenim sredstvima i postupcima. Svrha usmenog ispita je potvrđivanje ocjene stečene u pismenom dijelu, osim za one studente koji brojem bodova nisu zadovoljili (ocjena nedovoljan). U tijeku usmenog ispita student odgovara na 5 postavljenih pitanja, te time može potvrditi, poboljšati (povećati) ili pokvariti (sniziti) ocjenu stečenu u pismenom dijelu. Oba ispitna dijela, tj. i pismeni i usmeni ispit, studenti obavljaju u jednom ispitnom razdoblju, pa se ocjena pismenog dijela ne može prenositi u sljedeće ispitno razdoblje.