Odnos prema znanstvenom plagiranju, njegova pojavnost i značajke

Prof. dr. sc. Mladen Petrovečki

Sažetak istraživanja

Poštenje je temeljna vrijednost znanstvenika i znanosti, napose biomedicinske zbog neposrednog utjecaja rezultata na zdravlje, pa su pravednosti iskrenost znanstvenog rada osobitosti koje znanosti određuju smisao, dok je nepoštenje i prijevara obezvrjeđuju, tako to tumači znanstveno­istraživačka čestitost (engl. research integrity). Plagiranje je tek oblik nečasnog djelovanja, postupak nedopuštenog prisvajanja (krađe) autorskoga vlasništva, tj. tuđih ideja, postupaka, rezultata, teksta, govora ili misli u svrhu prikazivanja preuzetoga kao vlastitog. Plagiranje ne doprinosi povećanju ukupnog ljudskog znanja, a počinitelju (autoru) donosi nezasluženu dobit.

Na našem se Sveučilištu problem prepoznaje, pa su, primjerice, Forum za etičnost i razvoj znanosti i visokoga obrazovanja i Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas" 2010. iskazali stav kako je plagiranje "znak sveopće prostitucije u kojoj je varanje i podmetanje tuđega pod svoje legitiman način zarade", te da (disertacije) žurno treba "podvrgnuti obradi nekim od softverskih paketa namijenjenih otkrivanju značajnijih podudarnosti s tekstovima na internetu i u vodećim akademskim bazama podataka", a Sveučilište 2013. otvara projekt "Istraživanja korupcije, diskriminacije, plagiranja i uznemiravanja" gdje se jasno vidi mjesto plagiranja u nizu nečasnih djelovanja znanstvenika. A upravo plagiranje već 15 godina istražuje naš tim s Katedre za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u području biomedicine, po tomu je prepoznat u našoj i međunarodnoj znanstvenoj javnosti, a dijelom ovoga projekta proširuje istraživanje na sva područja znanosti. Nastavno na prethodna istraživanja postavili smo tri cilja: (a) izmjeriti stav znanstvenika prema plagiranju i odrediti čimbenike koji ga određuju uz usporedno mjerenje osobina ličnosti, (b) istražiti pojavnost plagiranja u časopisima Croatian Medical Journal (CMJ), Biochemia Medica (BM) i Acta Stomatologica Croatica (ASC) i (c) odrediti značajke znanstvenog plagiranja na sveukupnoj međunarodnoj znanstvenoj zajednici sustavnim pregledom i meta-analizom objavljenih znanstvenih istraživanja koja mjere pojavnost plagiranja upitnicima ili računalnim programima za otkrivanje plagiranja.

Opis istraživanja

Kratak opis dosadašnjih istraživanja

Ciljevi istraživanja bili su ustvrditi postojanje i učestalost (a) plagiranja i (b) samoplagiranja znanstvenih radova, (c) oblikovanje standardiziranog upitnika za ispitivanje stava o plagiranju (s provjerom valjanosti i mjernih osobitosti), (d) ispitivanje stava prema plagiranju autora radova, liječnika i biomedicinskih znanstvenih novaka, (e) ispitivanja razlika u stavu prema plagiranju ovisno o sociodemografskim osobinama. Uz to smo istražili (f) odstupa li ponašanje znanstvenika od okvira zadanih propisanim etičkim kodeksima znanstvene zajednice i (g) prihvaćenost dokumenata kojima se regulira znanstveno nepoštenje. Ciljeve a-e istražili smo u biomedicini (istraživanja do 2008.), dok smo ciljevima f-g istraživanje proširili na sva znanstvena područja.

Organizacija istraživanja

(I) Učestalost plagiranja i samoplagiranja istražena je tijekom dvije godine na radovima zaprimljenim za objavljivanje u časopis CMJ. Uspoređene su mrežne usluge za otkrivanje plagiranja eTBLAST i CrossCheck. Svi sažetci zaprimljenih radova provjereni su s pomoću mrežne usluge eTBLAST s već objavljenim sažetcima u bazi podataka Medline.Svi zaprimljeni radovi uspoređeni su s već objavljenim radovima dostupnima na internetu s pomoću mrežne usluge za otkrivanje plagiranja CrossCheck koja uspoređuje tekstove sa sadržajima objavljenim na internetu, javno dostupnim mrežnim stranicama, komercijalnim tekstovima (knjige, novine, stručni i znanstveni časopisi i sl.) i svim tekstovima ikad zaprimljenima u njihovu bazu podataka. Radovi sumnjivi na plagiranje uspoređeni su s izbornicima programom WCopyfind te ručno raščlanjeni usporednim čitanjem radova kako bi se donio zaključak je li rad plagiran.

(II) Stav prema plagiranju ispitan je s pomoću vlastitog standardiziranog upitnika (upitnik sadrži demografske podatke, pitanja o stavu prema o plagiranju i samoplagiranju). Istraživanje stava obuhvatilo je glavne autore radova zaprimljenih u CMJ (tijekom jedne kalendarske godine), te znanstvene novake zaposlene u biomedicini. Sva su istraživanja provedena anonimno i elektronički.

(III) U istraživanju prisutnosti plagiranja među studentima i znanstvenicima u nas (sve znanstvene discipline) je oblikovana vlastita anketa i provedena sa svim znanstvenim djelatnicima zaposlenim u znanstveno-obrazovnim sastavnicama Sveučilišta u Rijeci (2013. god.).

Postignuća

• Potvrđeno je da neovlašteno i nedopušteno prisvajanje tuđeg (plagiranje) i vlastitog (samoplagiranje) autorskog vlasništva u biomedicinskom časopisu CMJ postoji jer je 11 % zaprimljenih radova plagirano, od čega 3 % samoplagirano, te je oblikovan standardizirani protokol za otkrivanje plagiranja u časopisu CMJ.
• Oblikovan je, standardiziran i objavljen upitnik "Stav o plagiranju", te dobiveni rezultati istraživanja (obradba u tijeku).
• Znanstveni časopisi moraju imenovati urednike za znanstvenoistraživačku čestitost ako žele objavljivati pouzdano izvorne radove (Ksenija Baždarić imenovana je urednicom u časopisu CMJ, a Vesna Šupak Smolčić u BM; oba časopisa sve zaprimljene radove provjeravaju na plagiranje).

Reference (2009.-13.):

(i) "Učestalost i stavovi o neovlaštenom preuzimanju autorskoga vlasništva", MZOS (2008.-11.)

(ii) "Prevalence and attitudes towards plagiarism in biomedical publishing", The Committee on Publication Ethics, V. Britanija (2010.-11.)

(iii) "Prihvaćenost i spoznaje o načelima znanstvenoistraživačke etike djelatnika Sveučilišta u Rijeci“, Sveučilište u Rijeci, (2012.-13.)

(iv) Najvažniji radovi:

• Baždarić K, Pupovac V, Bilić-Zulle L, Petrovečki M. Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske čestitosti. Medicina 2009;45:108-17
• Bilić-Zulle L. Responsible writing in science. Biochemia Medica 2010;20:279-81
• Mavrinac M, Brumini G, Bilić-Zulle L, Petrovečki M. Construction and validation of Attitudes Toward Plagiarism Questionnaire. Croat Med J 2010;51:195-201
• Pupovac V, Bilic-Zulle L, Mavrinac M, Petrovecki M. Attitudes toward plagiarism among pharmacy and medical biochemistry students – cross-sectional survey study. Biochemia Medica 2010;20:307-13
• Pupovac V, Petrovečki M. Summarizing and presenting numerical data. Biochemia Medica 2011;21:106-10
• Baždarić K, Bilić-Zulle L, Brumini G, Petrovečki M. Prevalence of Plagiarism in Recent Submissions to the Croatian Medical Journal. Sci Eng Ethics. 2012;18:223-9
• Baždarić K. Plagiarism detection - quality management tool for all scientific journals. Croat Med J. 2012;53:1-3
• Baždarić K. Copying with plagiarism int he Croatian Medical Journal. ORI newsletter. 2012;20:4-9
• Baždarić K, Bilić Zulle L, Petrovečki M. Origin of plagiarized manuscripts submitted in the Croatian Medical Journal. Proc of the 5th Belgrade International Open Access Conference 2012
• Petrovečki M, Bilić-Zulle L. Plagiarism prevalence among medical students; facts from the study. Proceedings of the Mastering the Challenges in Higher Education: Considering the way students learn, cheat and enhance performance; 2012 Feb 7-9. Bielefeld (Germany):2012
• Marušić A, Petrovečki M. Check all manuscripts. In: Science publishing: How to stop plagiarism. Nature 2012;481:22
• Baždarić K. Patchwork plagiarism. European Science Editing 2013;39:32-33
• Šupak Smolčić V, Bilić-Zulle L. Patchwork plagiarism – a jigsaw of stolen puzzle pieces. Biochem Med 2013;23:16-8
• Šupak Smolčić V, Bilić-Zulle L. How do we handle self-plagiarism in submitted manuscripts? Biochem Med 2013;23:150-3
• Šupak Smolčić V. Salami publication: definitions and examples. Biochem Med 2013;23:237-41

Istraživački tim

Osnovni tim čine (1) prof. dr. sc. Mladen Petrovečki, voditelj istraživanja, (2) prof. dr. sc. Lidija Bilić-Zulle i (3) doc. dr. sc. Gordana Brumini, (4) dr. sc. Ksenija Baždarić, asistentica, (5) Martina Mavrinac i (6) Vanja Pupovac, znanstvene novakinje i (7) Vedrana Marinac Topić administrativna tajnica.

Suradnica na projektu je Vesna Šupak-Smolčić, u naslovnom zvanju na Katedri, urednica za znanstvenu čestitost časopisa Biochemia Medica.

Suradnici iz inozemstva koje konzultiramo po potrebi su Liz Wager (Committee on Publication Ethics, VB), Miguel Roig (St. John's University, NY, SAD) i Daniele Fanelli (Sveuč. Montreal).

Suradnja u dosadašnjim istraživanjima

Sveučilište. S prorektoricom S.P. Samaržijom 2012. suradnja na projektu "Prihvaćenost i spoznaje o načelima znanstvenoistraživačke etike djelatnika Sveučilišta u Rijeci". Prelim. rezultati prikazani članovima Rektorskog zbora.

Nacionalna razina. Pozvano predavanje "Otkrivanje plagiranja u znanstvenom časopisu" o borbi protiv plagiranja u znanosti na skupu HAZU 2012. (K.B.). Plan: proširenje istraživanja na Acta Stomatologica Croatica (ur. Hrvoje Brkić) i Biochemia Medica (ur. Ana-Maria Šimundić).

Međunarodna raz. Engl. inačica našeg upitnika "Stav o plagiranju" dopuštenjem je korištena kao izvorni mjerni instrument u SAD, Tajlandu, Južnoafričkoj rep., Filipinima i Indoneziji. K.B. pozvana 2012. napisati uvodnik za CMJ i članak za Bilten ORI-ja, uz pozvano predavanje "Using plagiarism detection software to check submissions for text similarity" o uporabi programa za otkrivanje plagiranja na međunar. radionici urednika časopisa; pozvana od urednika EASE (Armen Gasparyan) napisati članak za 2014. Meta-analiza u suradnji s D. Fanellijem (V.P., 2011.), prvi rezultati prikazani na 3. Svj. konf. o znanstvenoj čestitosti (Kanada, 2013.).

Izobrazba doktoranada kroz dosadašnja istraživanja

Od četiri osobe koje u području medicinske informatike/znanstvenoistraživačke čestitosti provode (su provele) istraživanja u smjeru disertacija, dvije su do sada doktorirale: Lidija Bilić-Zulle 2006. godine (tema "Pojavnost i stajališta o prisvajanju autorskoga vlasništva među studentima medicine", u opisanom istraživanju od 2000. god.) i Ksenija Baždarić 2012. godine (tema "Vrijednost postupka otkrivanja plagiranja u biomedicinskom časopisu", u istraživanju od 2006.), oba obranjena na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Dvije doktorandice (Martina Mavrinac, u istraživanju od 2006. i Vanja Pupovac od 2007.) obranile su teme disertacija (isti Fakultet) i nastavljaju na njima svoj rad (v. Mentorske kapacitete).

2012. god. se istraživačkom timu pridružila Vesna Šupak Smolčić kao urednica za znanstvenu čestitost časopisa Biochemia Medica, u pripremi za prijavu teme disertacije.

Nema istraživača koji su s nama započeli rad na disertaciji i odustali. Sve su doktorandice boravile izvan RH na stručnim konzultacijama, ali ni jedna više od mjesec dana.

"Kruženje mozgova" kroz dosadašnja istraživanja

• Suradnja s američkim Uredom za znanstvenu čestitost (ORI, Office of Research Integrity, Bethesda) s Mary Sheetz i Nicholasom Steneckom.
• M.P. posjetio ORI i potom M. Scheetz posjetila Medicinski fakultet (2006. nastava na doktorskom studiju sa temom znanstvenoistraživačke čestitosti, predavanje o radu Ureda).
• Suradnja s Miguelom Roigom (St. John's University, NY, SAD), dogovor o suradnji 2005. u New Yorku (M.P. i L.B.Z.), a potom M. Roig posjećuje naš Medicinski fakultet 2006. (predavanje o plagiranju i samoplagiranju, član komisije obrane disertacije L. Bilić-Zulle).
• Suradnja s Rubenom Comasom sa Sveučilišta na Balearima, 2009. dogovor o suradnji na području akademskog plagiranja (L.B.Z.) te pozvano predavanje na skupu "Academic Plagiarism in the Internet Era: an Overview of the European Situation" (članak u časopisu Dighitum).
• Suradnja s Danieleom Fanellijem sa Sveučilišta u Montrealu glede obradbe podataka za meta-analizu anketnih upitnika na temu plagiranja, 2011. D. Fanelli 2012. bio gost Medicinskog fakulteta u sklopu radionice iz biostatistike „Critical evaluation of statistical analysis in scientific paper“.

Plan istraživanja

Opis planiranog istraživanja

(i) Glavni ciljevi zadani su u tri smjera kojima mjerimo (1) stav prema plagiranju, (2) pojavnost plagijata i (3) njihove značajke:

1. Nastavno na mjerenje stava znanstvenika prema plagiranju mjerimo stav usporedno s osobinama ličnosti radi mogućeg predviđanja plagiranja temeljem poznavanja stava, demografskih osobina znanstvenika i osobina ličnosti.
2. Istražiti pojavnost plagiranja u tri biomedicinska časopisa, i to (a) učestalost i vrst plagiranja svih radova zaprimljenih u časopise Croatian Medical Journal (CMJ), Biochemia Medica (BM) i Acta Stomatologica Croatica (ASC) računalnim programima za otkrivanje plagiranja, (b) ustvrditi razlike prema postojanju urednika za znanstvenu čestitost i postojanju smjernica o ponašanju glede plagiranja, te za CMJ razliku prema prethodnom razdoblju istraživanja.
3. Značajke znanstvenog plagiranja odrediti na cijeloj međunarodnoj znanstvenoj zajednici za sva znanstvena područja (a) sustavnim pregledom i (b) meta-analizom objavljenih znanstvenih istraživanja koja mjere pojavnost plagiranja upitnicima ili računalnim programima, te (c) usporediti značajke plagiranja u biomedicini s ostalim znanstvenim područjima.

(ii) Plan.

2014. god., nastavno na dosad započeto:

1. mjerenje stava prema plagiranju vlastitim upitnikom, prikupljanje i obradba podataka, analiza rezultata; završetak disertacije M.M.,
2. istraživanje pojavnosti plagiranja u tri časopisa elektroničkom provjerom svih zaprimljenih radova od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015. (2 godine kontinuiranog praćenja),
3. prikupljanje, pregled i meta-analiza podataka o pojavnosti i značajkama plagiranja pretraživanjem bibliografskih baza podataka radi pronalaženja znanstvenih radova koji mjere pojavnost i značajke plagiranja upitnikom ili računalnim programima.

2015. god.:

1. usporedba naših rezultata uporabe upitnika s rezultatima drugih autora koji su ga koristili, revalidacija upitnika, objava rezult.,
2. nastavak istraživanja iz 2014., obradba radnih podataka, postavljanje hipoteze disertacije V.Š.S., prijava teme,
3. objava rezultata, završetak disertacije V.P.

2016. god.: prikupljanje i obradba podataka, priprema i objava radova, prezentacija rezultata predavanjima i usmenim objavama. Oblikovanje teksta smjernica o etičnom ponašanju u svezi znanstvenoistraživačke čestitosti.

(iii) Metodologija.

1. Istraživanjem obuhvaćamo znanstvene novake s područja biomedicine u RH (~500 ispitanika) i glavne autore znanstvenih radova objavljenih u CMJ (~350 ispitanika; obje procjene veličine uzorka prema stanju 2013.). Stav mjerimo vlastitim validiranim upitnikom "Stav o plagiranju", a odredit ćemo ga zbrajanjem vrijednosti odgovora iznesenih tvrdnja (bodovi, Likertova ljestvica 1-5). Za ispitivanje osobina ličnosti koristit ćemo upitnik tzv. Mračne trijade D3-27 Paulhusa i Williamsa koji mjeri dimenzije narcizma, psihopatije i makijavelizma. Kao kontrolni pokazatelj će se u istraživanje uključiti Marlow-Crowneova ljestvica socijalne poželjnosti. Upitnici se oblikuju elektronički (SurveyMonkey, Palo Alto, California) i e-poštom dostavljaju ispitanicima. Ispunjavanje upitnika dobrovoljno je i anonimno.
2. Radovi zaprimljeni u CMJ, BM i ASC provjeravat će se računalnim programima za otkrivanje plagiranja (CrossCheck i WCopyfind). Podudarnost cjelovitih tekstova zaprimljenih radova s ranije objavljenim radovima bit će provjerena mrežnom uslugom za otkrivanje plagiranja CrossCheck, a program WCopyfind koristit će se za utvrđivanje udjela podudarnosti. Radovi sumnjivi na plagiranje bit će ručno raščlanjeni usporednim čitanjem kako bi se donio zaključak je li rad plagiran.
3. Bibliografske baze podataka znanstvenih radova pretražuju se sljedećim ključnim riječima: plagiranje, znanstveno nepoštenje, znanstvenoistraživačka čestitost, akademsko nepoštenje, dvostruka publikacija (na engleskom jeziku). Rezultati pretrage filtrirat će se temeljem kriterija uključenja i isključenja. Iz probranih radova prikupit će se podaci o autorima, osobina rada, razdoblju istraživanja, državi, ispitanicima i mjerama ishoda. Sustavni pregled s meta-analizom znanstvenih radova izradit će se sukladno metodologiji koju propisuje The Cochrane Collaboration (temeljena na meta-analizi radova o pojavnosti krivotvorenja i izmišljanja podataka u znanstvenoj zajednici).

(iv) Očekivani rezultati.

1. Brojčano izmjeren stav znanstvenika prema plagiranju u biomedicini. Kako stav neposredno utječe na ponašanje, imat ćemo uvid o namjeri znanstvenika te znati propisati mjere za njihovo sprječavanje.
2. Očekuje se smanjena pojavnost plagiranja u časopisu CMJ u odnosu na naša ranija istraživanja s obzirom na jasna upute o zabrani plagiranja, te manji udio u časopisima koji imaju urednika za čestitost.
3. Dobivanje brojčane procjene pojavnosti i uzroka plagiranja u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, što je posve nov podatak nastao objedinjavanjem svih dosadašnjih istraživanja i utemeljen na znanstvenim dokazima, a ne pretpostavkama i procjenama.

(v) Doprinos. Razumijevanje učestalosti plagiranja, odnosa prema plagiranju u znanstvenoj zajednici i otkrivanje osobina zbog kojih znanstvenici plagiraju omogućit će oblikovanje smjernica za edukaciju studenata i znanstvenika kao autora o ispravnom pisanju znanstvenih radova i suzbijanju povreda znanstvene čestitosti, započevši s plagiranjem kao najučestalijom povredom u biomedicini. Primjena rezultata je od osobite važnosti u oblikovanju:

• smjernica za izradu etičkih kodeksa u znanosti (npr. našeg Sveučilišta),
• smjernica za obrazovanje znanstvenika (preddiplomska, diplomska i napose poslijediplomska nastava), te
• smjernica za urednike časopisa o korištenju programa za otkrivanje plagiranja te postupanju prilikom zaprimanja radova u časopise.

Izvedba projekta u 2016. godini

• sudjelovanje u snimanju znanstvene emisije Hrvatske radiotelevizije „Treći element“ s temom znanstvene čestitosti i plagiranja. Izjave su na Katedri snimili prof. dr. sc. Mladen Petrovečki i doc. dr. sc. Ksenija Baždarić, a gost u studiju bila je izv. prof. dr. sc. Lidija Bilić-Zulle (18. veljače);

Izvedba projekta u 2015. godini

• sudjelovanje na 22. Međunarodnom znanstvenom simpoziju o biometrici "BioStat 2015" (International Scientific Symposium on Biometrics) u Dubrovniku (28. lipnja do 1. srpnja 2015.) s prikazom metodologije istraživanja projekta "Odnos prema znanstvenom plagiranju, njegova pojavnost i značajke" Katedre: "Development of Attitude Towards Plagiarism Questionnaire" autora Martina Mavrinac, Gordana Brumini, Mladen Petrovečki (28. lipnja);
• sudjelovanje na 4. Svjetskoj konferenciji o znanstvenoj čestitosti "WCRI 2015" u Rio de Janeiru, Brazil (31. svibnja – 3. lipnja 2015.) s prezentacijom rada "Personality traits predict attitude towards plagiarism of self and others in biomedicine (Plagiarism, yes we can?) autora Martina Mavrinac, Gordana Brumini, Mladen Petrovečki (31. svibnja 2015.);
• obrana doktorata pod naslovom "Pojavnost i značajke plagiranja i znanstvenog nepoštenja u hrvatskoj i međunarodnoj znanstvenoj zajednici" Vanje Pupovac, prof. filozofije i informatike (29. svibnja);
• održana radionica Plagiranje u znanstvenom i akademskom okruženju o organizaciji Katedre za medicinsku informatiku, 11. svibnja 2015. godine s početkom u 12:00 sati u vijećnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (11. svibnja);
• časopis ASCRO učlanjen u CrossRef i CrossCheck (1. ožujka);

Izvedba projekta u 2014. godini

• sudjelovanje na 25. Europskom kongresu medicinske informatike "MIE 2014" u Istanbulu, Turska (31. kolovoza – 3. rujna 2014.) s prezentacijom rada "Features and prevalence of plagiarism in biomedical science" autora Ksenija Baždarić, Martina Mavrinac, Vanja Pupovac, Lidija Bilić-Zulle, Gordana Brumini, Mladen Petrovečki, dostupno na: http://person.hst.aau.dk/ska/MIE2014/ShortCommunications/S40_ShortComm_ID_489.pdf. (31. kolovoza);
• sudjelovanje na radionici "Meta-Analysis Workshop" voditelja prof. dr. sc. Hannah R. Rothstein i prof. dr. sc. Michael Borenstein na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (26. lipnja);
• sudjelovanje na 21. Međunarodnom znanstvenom simpoziju o biometrici "BioStat 2014" (International Scientific Symposium on Biometrics) u Dubrovniku (11. do 14. lipnja 2014.) s prikazom metodologije istraživanja projekta "Odnos prema znanstvenom plagiranju, njegova pojavnost i značajke" Katedre: "Measuring Prevalence and Characteristics of Scientific Plagiarism: Design of the Study" autora Ksenija Baždarić, Martina Mavrinac, Vanja Pupovac, Lidija Bilić-Zulle, Gordana Brumini, Mladen Petrovečki (11. lipnja);
• obrana doktorata pod naslovom "Stav o neovlaštenom preuzimanju autorskog vlasništva u biomedicini" Martine Mavrinac, dipl. psih. – prof. (5. lipnja);
• sudjelovanje na 16. riječkim danima (bio)etike teme „Etika u znanstvenom istraživanju“ 9. svibnja 2014. s tri prezentacije:
  1. Ksenija Baždarić: Znanstveno-istraživačka čestitost u objavljivanju (pozvano plenarno predavanje),
  2. Vanja Pupovac, Mladen Petrovečki, Snježana Prijić-Samaržija: Prihvaćenost i spoznaje o načelima znanstvenoistraživačke etike djelatnika Sveučilišta u Rijeci,
  3. Martina Mavrinac, Gordana Brumini, Mladen Petrovečki: Stav o plagiranju u biomedicini (9. svibnja);
• objava podataka o projektu na ovoj mrežnoj stranici u sklopu obavezne izradbe javne internetske stranice na kojoj se prezentira istraživanje (9. travnja);
• sudjelovanje na COPE godišnjem seminaru "European perspectives on publication ethics" (http://publicationethics.org/seminars) (14. ožujka);
• sastanak Uredničkog odbora časopisa ASCRO na kojem je prikazano i službeno najavljeno sudjelovanje u istraživanju, s najavom pripreme dokumentacije za učlanjenje časopisa u CrossRef i CrossCheck (12. ožujka);
• na sjednici Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci imenovano je Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije pod naslovom "Stav o neovlaštenom preuzimanju autorskog vlasništva u biomedicini" Martine Mavrinac, dipl. psih. – prof. (25. veljače);