Lidija Bilić-Zulle¹, Mladen Petrovečki²

Sažetak. U radu su prikazani osnovni rezultati trajne evaluacija nastave iz medicinske informatike, koja se provodi već tri uzastopne akademske godine, a s pomoću ankete koju studenti anonimno ispunjavaju nakon polaganja ispita. Anketa obuhvaća opće podatke, podatke o uporabi računala i studentske ocjene kolegija i mišljenja o uporabi računala u medicinskoj praksi. U razdoblju tri akademske godine (96/97, 97/98 i 98/99) anketirano je 286 studenata. Rezultati ukazuju na porast zanimanja studenata za uporabu računala i unaprjeđenje nastave, kao i na činjenicu da sve više studenata nabavlja vlastita računala. Ocjena organizacije nastave u značajnom je porastu s obzirom na ispitane generacije studenata. Prelaz na pismeni test kao dio ispita povećao je objektivnost ispitne ocjene ali je došlo do njezinog značajnog sniženja u odnosu na prethodne generacije.

Abstract. Evaluation of Medical Informatics Curriculum at the University of Rijeka School of Medicine. This paper presents some basic data from pilot study on evaluation of Medical Informatics curriculum at the University of Rijeka School of Medicine. Evaluation process is based on the written anonymous survey filled by the students after they pass the exam. Questionnaire consists of question considering basic data (age, gender, study year, etc.), as well as students' opinions and marks on informatics, computers usage and teaching skills during the lessons. In total 286 students from three generations (96/97, 97/98, and 98/99) were evaluated. From one generation to another more students get their own computer, more of them are searching the Internet, and they are more satisfied with the organisation of classes. Average exam mark is lower in the generation 98/99 compared to the others, mainly because of the test (written exam) which became a part of final exam at that school year.

Razvoj informacijske znanosti i njezino prodiranje u sve dijelove obrazovanja rezultirao je uvođenjem posebnih kolegija informatike u sve dodiplomske studije, pa tako i u studij medicinske znanosti [1,2]. Medicinska informatika redoviti je kolegij na drugoj godini studija medicine. Kako je to relativno novi kolegij koji izučava znanstvenu disciplinu u izrazito brzoj ekspanziji (novi kolegij napose u odnosu na postojanje ostalih medicinskih kolegija), nužno je stalno prilagođavanje sadržaja i organizacije nastave novim spoznajama i postupcima.

Evaluacija nastave sastavni je dio obrazovnog postupka u oblikovanju svakog kolegija, i ovaj rad prikazuje evaluaciju nastave medicinske informatike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Cilj je ovog istraživanja dobivanje podataka na temelju kojih ćemo moći postaviti smjernice za daljnje unaprjeđenje nastave iz medicinske informatike, napose u organizacijskom i sadržajnom smislu.

U ovom radu prikazujemo rezultate početne raščlambe podataka (pilot-istraživanje), a zaključke donosimo na temelju općih podataka o studentima, uporabi računala, studentskim ocjenama i njihovim stavovima vezanim uz postavljena pitanja u anonimnoj anketi koju ispunjavaju neposredno nakon polaganja ispita iz medicinske informatike.

Istraživanje obuhvaća studente koji su ispit polagali u razdoblju od ožujka 1997. do listopada 1999. godine (ukupno tri akademske godine studenata). Podaci u anketi obuhvaćaju godinu upisa studija medicine, datum polaganja ispita iz medicinske informatike, uspjeh na ispitu (ocjena i ponavljanje ispita), datum rođenja, spol, završenu srednju školu i prosječni opći uspjeh u srednjoj školi, podatke vezane uz uporabu računala, pregledavanje sadržaja na Internetu i uporabu elektroničke pošte. Studentske ocjene i mišljenja obuhvaćaju ocjenu organizacije nastave i zanimljivosti sadržaja kolegija medicinske informatike, ocjenu zanimljivosti ostalih kolegija te mišljenja o tome treba li liječnik znati upotrebljavati računalo, poznavati osnove rada računala i poznavati osnove informatike.

U navedenom je razdoblju (tri akademske godine) anketom obuhvaćeno ukupno 286 studenata, koji su prema akademskoj godini pohađanja predmeta podijeljeni u tri skupine. Istraživanu skupinu studenata čini 97 studenata (33,8%) iz akademske godine 96/97, 103 studenta (35,1%) iz akademske godine 97/98 i 78 studenata (27,3%) iz akademske godine 98/99. Preostalih osam (3,8%) studenata nije analizirano u ovom istraživanju jer su nastavu pohađali prije definiranog razdoblja istraživanja, pa ukupni broj analiziranih anketa iznosi n=278.

Rezultati ovog pilot-istraživanja prikazani su u tablicama 1-3. Tablica 1. obuhvaća prikaz općih podatka i njihovu statističku obradu (spol; završena srednja škola gimnazijskog ili medicinskog usmjerenja; prosječan opći uspjeh u srednjoj školi, prosječna ocjena iz informatike u srednjoj školi; ocjena na ispitu iz medicinske informatike i podatak o ponavljanju ispita). Iz prikazanih rezultata vidljivo je da je samo ocjena na ispitu značajno različita među promatranim skupina studenata.

U tablici 2 prikazani su podaci o uporabi računala (posjedovanje vlastitog računala, uporaba računala u bilo koje svrhe nevezano uz posjedovanje vlastitoga, i uporaba elektroničke pošte; te pregledavanje i čitanje sadržaja na Internetu bilo koje tematike). Iz prikazanih je podataka vidljivo da kroz istraživano vrijeme sve više studenata nabavlja vlastita računala te da ih sve više pristupa sadržajima na Internetu (razlika u brojnosti u oba pokazatelja je statistički značajna, p<0,05).

U tablici 3 prikazani su podaci o studentskim ocjenama i mišljenju o tome što bi liječnik trebao znati (ocjena organizacije nastave iz medicinske informatike; ocjena sadržajnosti i zanimljivosti kolegija medicinske informatike; ocjena sadržajnosti ostalih kolegija II. godine studija, te mišljenja mora li liječnik znati upotrebljavati računalo; mora li liječnik znati osnove informatike i mora li liječnik poznavati osnove rada računala). Među studentskim skupinama nije pronađena razlika u ocjenama i mišljenjima, s izuzetkom ocjene organizacije nastave iz kolegija medicinske informatike koja se značajno povećava kroz vrijeme (p<0,001).

Tablica 1. Opći podaci

Tablica 2. Podaci o korištenju računala

Tablica 3. Studentske ocjene i mišljenja

Statističkom obradom tri studentske skupine (akademske godine studija) nije dobivena značajna razlika prema spolu, završenoj srednjoj školi, općem uspjehu i uspjehu iz informatike u srednjoj školi. Statistički značajna razlika dobivena je u usporedbi ocjene iz ispita medicinske informatike i to između prvih dviju (prosječno 3,48 i 3,61) i treće (prosječno 2,87) skupine studenata. Razlika je očita i vjerodostojna (p<0,001, tablica 1), a najvjerojatnije se pojavljuje zbog promjene koncepcije ispita koji se za studente koji su polagali ispit u akademskim godinama 96/97 i 97/98 sastojao od pisanja seminarskog rada (slobodan izbore teme) i usmenog ispita, dok studenti u akademskoj godini 98/99 prvo pristupaju pismenom ispitu (test, 22 pitanja), a tek potom usmenom ispitu. Uvođenjem testa ispit se standardizirao i povećala mu se objektivnost, ali je to dovelo do statistički značajnog pada prosječne ocjene. Broj studenata koji ponavljaju ispit ne razlikuje se bitno između tri skupine (tablica 1, p=0,469), što podupire činjenicu da ispit nije postao značajno teži nego značajno objektivniji.

Podaci o uporabi računala nisu pokazali statistički značajnu razliku između skupina, ali je za očekivati da će se ona povećavati jer se kroz generacije povećava broj studenata koji posjeduju računalo (tablica 2, p=0,035). Udio studenata koji pristupaju Internetu također se povećava iz godine u godinu, tako da je među studentima generacije 98/99 prvi puta više onih koji čitaju sadržaje na Internetu od onih koji to ne čine (tablica 2, 33% 96/97, 43% 97/98 i 52% 98/99 šk. godine, p=0,049). Povećanje uporabe elektroničke pošte ne slijedi u istoj mjeri povećanje pristupa studenata na Internet (tablica 2, p=0,184). Raznolikost i zanimljivost Interneta, te njegova zastupljenost u svakodnevnom životu privlači studentsku pozornost, no upravo ovi rezultati govore kako ozbiljnija uporaba računalnih sustava (komunikacija, učenje i sl.) još uvijek nije dostatno izražena.

Unaprjeđenje nastave medicinske informatike na studiju medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci potvrđuje se statistički značajnim porastom prosječne ocjene organizacije nastave, kako su to anonimno ocijenili studenti (tablica 3, prosječna ocjena je s 2,74 u godini 96/97 porasla do 3,56 u godini 98/99, p<0,001). U skupini studenata generacije 96/97, gdje je ocjena znatno niža, nastava se izvodila samo u obliku predavanja i pokaznih vježbi (demonstracije). U akademskoj godini 97/98 uvode se prve vježbe u informatičkoj učionici, gdje pod vodstvom nastavnika svaki student navlastito i samostalno radi na računalu. U akademskoj godini 98/99 broj vježbi se povećava (relativno, na račun predavanja) i preuzima ih asistent koji se više posvećuje studentima i više s njima radi, vježbe se obavljaju u manjim skupinama, a predavanja i skupni seminari postupno prelaze u seminarsku nastavu u manjim grupama. Pritom se od studenta zahtjeva aktivno sudjelovanje u raspravi uz prethodnu pripremu obrađivanog gradiva (usto, dio informacija se objavljuje i na Internetu) [4]. Takav oblik nastave omogućuje bolju suranju nastavnika i studenata, te povećava interes studenata za sadržaj kolegija. Blagi porast prosječne ocjene zanimljivosti sadržaja predmeta (nije statistički značajan, p=0,167, tablica 3) prilog je toj činjenici. Usto, u akademskoj godini 98/99 prosječna ocjena zanimljivosti medicinske informatike veća je od prosječne ocjene zanimljivosti ostalih kolegija (uspoređeno, p=0,032), dok je u akademskoj godini 96/97 situacija bila obrnuta (tablica 3). Za razliku od prosječne ocjene sadržaja kolegija medicinske informatike koja je u porastu, prosječna ocjena sadržaja ostalih kolegija u laganom je padu (ni tu nije dokazana značajna razlika, p=0,187).

Porast zanimljivosti medicinske informatike kod studenata rezultat je i njihovog mišljenja da liječnik mora znati upotrebljavati računalo, mora poznavati osnove njegovog rada i osnove informatike. Seminarski oblik nastave i unapređivanje vježbi nužni su za porast interesa i spoznaje o važnosti informatike kod studenata medicine. Računala postaju nezaobilazni uređaji u obavljanju svakodnevnog liječničkog rada, nezavisno od liječničkog usmjeravanja i specijalizacije, pa nastava medicinske informatike zahtjeva stalno unaprjeđivanje i praćenje razvoja informatike, zajedno s njezinom primjenom u medicini [5,6]. Prema riječima E. Coiere u slijedećem stoljeću informatika će postati temeljna znanost u medicinskoj praksi kao što je to, primjerice anatomija [7].